Vizije H.Dž.Velsa – što je sve čuveni pisac, mislilac i otac znanstvene fantastike zapanjujuće točno predvidio za 20. stoljeće. Naslutio je druge dimenzije i putovanje kroz vrijeme

U Londonu je 1946. godine umro Herbert George Wells. I pored teških bolesti – dijabetesa, raka jetre, katarakta i slabog srca, doživio je pad atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki, koje je predvidio gotovo pola stoljeća ranije.
Wales se nije radovao tome što se pokazalo da je bio u pravu, naprotiv. Njegovo posljednje djelo – »Um na rubu sloma« krajnje je pesimistično i depresivno. Ono sadrži i poznati crtež procesa evolucije (od majmuna do čovjeka) na kojem je, kraj posljednje figure (čovjeka) ispisano: »Vrijeme je da odeš«. Wales je, ubrzo zatim, i »otišao«.
Poslije Velsu smrti, filozof JB Presley ga je nazvao »velikim prorokom našeg vremena«, a biolog Julian Huxley rekao da je »učinio više nego itko drugi u ovom stoljeću promijeniti tijek ljudske misli«. I pisac i esejista George Orwell je napisao: »Naši umovi, pa prema tome i fizički svijet, bili bi znatno drugačiji da H.Dž. Wales nije postojao. «
U više od stotinu knjiga, Wales je zaista predvidio razvoj koji će 20. vijek učiniti jedinstvenim u povijesti. Moglo bi se reći da svi mi živimo u svijetu koji je zamislio H.Dž. Wales.

Vanzemaljci i nevidljivost
Taj, kako je sam zapisao, »vrlo običan um«, rođen je 1866. godine u engleskom mjestašcetu Bromley. Njegovi roditelji bili su sluge i zatim prodavači u radnji. I mladi Herbert George učio je za trgovca, ali jedan nesretan slučaj koji ga je u djetinjstvu vezao za krevet ulio u njega ljubav prema čitanju i proširio njegove horizonte. Radio je kao prodavač, ali je istovremeno i učio za učitelja, a zatim i studirao biologiju. Tijekom studija palo mu je na pamet da bi možda mogao živjeti od pisanja.

U 27. godini, uz svijeću (gazdarica kod koje je stanovao stalno se žalila da troši mnogo svijeća) napisao je djelo koje će ga ubrzo proslaviti, »Vremeplov«. Priča o bezimenom putniku kroz vrijeme koji u 802.701. godini sreće »deevoluirane« ljude i prisustvuje kraju svijeta, postiglo je nevjerojatan uspjeh.
Wales je kod biologa T. Hž. Hakslija na današnjem Kraljevskom fakultetu u Londonu učio tada novu teoriju evolucije. U svojoj priči razradio je sve njene implikacije. Ako, razmišljao je, čovječanstvo u prošlosti evoluiralo, zašto ne bi bilo moguće da se u budućnosti odigra obrnut proces – deevolucije? Razmišljao je io prirodi vremena, i čitavih deset godina prije Einsteina rekao da je vrijeme četvrta dimenzija.
Wales je nastavio pisati »znanstvene pustolovine« i kratke priče za novine. Iz tih njegovih ranih priča razvio se niz tema znanstvene fantastike – invazija vanzemaljaca, antigravitacija, bioinženjering, katastrofe planetarnih razmjera, druge dimenzije, nevidljivi čovjek … Kreativnost koju je tim pričama pokazao je nevjerojatna iu vrijeme hipija pojavila se teza da je »stečena« uzimanjem psihodeličnih droga. To je, međutim, podcjenjivanje H.Dž. Walesa, čija inspiracija može pratiti iz njegovih zabilješki i svjedočenja suvremenika. Tako se zna da je uzbudljivi susret sa zvijeri u »Otoku doktora Moroa« (1896) proistekao iz incidenta u kojem je Wales slučajno oboren u nekoj gužvi, da jedan razgovor o kolonijalizmu doveo do »Rata svjetova« (1898), i da se jedna obična šetnja kroz London pretvorila u »Nevidljivog čovjeka« (1897.). Nije slučajno što njegov vremeplov po veličini i obliku podsjeća na “običan” bicikl. Wales je, kao i mnogi ljudi tog vremena, bio vatreni biciklista, i njegova najpoznatija priča nastala je tijekom jedne od vožnji biciklom, kada je zamišljao da se, umjesto kroz prostor, kreće kroz vrijeme.

Veliki ratovi i njihovo oružje
Ta maštovitost je, međutim, navela Walesa, i da u praktičnom smislu razmišlja o predstojećem, 20. stoljeću. Rezultat toga je knjiga »Prognoze: Utjecaj napretka mehanike i znanosti na ljudski život i misao« (1902.), koja je postigla ogroman uspjeh i proslavila H.Dž. Walesa i kao mislioca. U njoj je Wales predvidio korištenje zrakoplova i tenkova u ratu, porast malograđanštine i snaženje srednje klase, oslobađanje žena i – što je postala njegova opsesija – potrebu za svjetskom državom.

Wales, međutim, nije želio da se zadrži na predviđanju budućnosti, htio je i da je oblikuje. Napisao je nekoliko socioloških djela u kojima je kritizirao »stagniranje« društva. Neko vrijeme se priključio Društvu »Fabijan«, čiji je cilj bio socijalistička transformacija Velike Britanije. Ubrzo se pročuo kao kontroverzni lik, ne samo zbog svog socijalizma, već zbog propovijedanja »slobodne ljubavi«. Njegove knjige su počele skandaliziraju. »Dani komete« (1906.) opisuje svijet u kojem su normalni »grupni brakovi«, au »En Veronika« neudana žena ima aferu s oženjenim muškarcem. Šokiran, jedan kritičar je zabilježio: »Žene su kod socijalista, kako vidimo, isto što i roba – smatraju ih zajedničkom imovinom.«

Wales je živio kako je pisao. Zalagao se za kontracepciju i oslobađanje bračnih stega. Prvu ženu, s kojom se oženio u 24. godini, napustio je zbog svoje studentice, koja je postala druga gospođa Wales. Ali, nastavio je i veze s drugim ženama. Svom prijatelju, piscu Somersetu Momu je na pitanje kako čovjek koji izgleda kao on – neugledan, mali i debeo – ima toliko uspjeha sa ženama, odgovorio: »Nije važno kako čovjek izgleda, važno je da ima što reći«.

Wales je prije 1914. u više navrata predvidio rat u Europi, ali je naivno mislio da će to biti »rat koji će prekinuti ratove«. Dijelom iz popularne povijesti »Izgled povijesti« (1922) pokušao je utjecati na prevladavanje nacionalizma opisujući zajedničko nasljeđe čovječanstva. Ovo, danas zaboravljeno djelo, donijelo mu je više novca nego ijedno drugo i susrete sa svjetskim državnicima Ruzveltom i Staljinom. Kada je svijet ponovo počeo da se kreće ka ratu, pokušao je utjecati putem novih medija – radija i filma. Ali, s izbijanjem Drugog svjetskog rata počeo je da misli da su cijeli njegov život i djelo protraćeni. Često je govorio da je »povijest utrka između obrazovanja i katastrofe« i 3. rujna 1939. izgledalo je da je katastrofa prevagnula.

Novi svjetski poredak
Pred kraj života, Wales je smatrao da je promašen čovjek, ali da ljudi koji žive u »novom svjetskom poretku« (također njegova kovanica) mogu i trebaju biti velikodušniji. Činjenica da su neka njegova ranija djela obojena antisemitizmom i da se zalagao za vladavinu elite koja treba stvoriti novu svjetsku državu dovela je do toga da je optužen za fašizam. Ipak, on se uporno i stalno suprotstavljao Hitleru i Staljinu i, kao predsjednik PEN centra ustajao u obranu njihovih žrtava. Njegovi argumenti za međunarodnu suradnju popločali su put stvaranju organizacija poput Svjetske banke, Europske unije i Ujedinjenih naroda.
Najznačajnije nasljeđe H.Dž. Walesa je istovremeno i najmanje poznato. U posljednjim energičnim nastojanjima na početku Drugog svjetskog rata Wales je pozvao na definiranje savezničkih ciljeva, uključujući tu i Deklaraciju o pravima čovjeka, i bio je u komitetu koji je tu deklaraciju formulirao. O Deklaraciji o pravima čovjeka vodila se rasprava u cijelom svijetu, ona je prevedena na sve svjetske jezike, od kineskog do zulua, i poslije rata je poslužila kao osnova za Deklaraciju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima.

Prognoze
Atomski rat: Najzanimljivije proročanstvo H.Dž. Walesa jeste da će se Veliki europski rat završiti bacanjem atomskih bombi. Leo Silard, koji ga je pročitao 1933. godine, stvorio je godinu dana kasnije koncept atomske lančane reakcije. »Znajući što bi to značilo – a to sam znao zahvaljujući čitanju H.Dž. Walesa, nisam želio da se taj patent objavi «- rekao je jednom Silard.
Oklopni tenkovi: Wales je punih 13 godina prije nego što su prvi tenkovi upotrijebljeni na zapadnom frontu opisao uporabu oklopnih vozila koja će se kretati pomoću motorom pokretanih gusjenica. »Izgledali su kao ogromni i nespretni crni kukci, insekti veličine autobusa» obučenih «u željezo, koji u nagnutom položaju puze ka prvoj liniji rovova i pucaju iz otvora sa strane.«
Kablovska televizija: Velsov junak putuje 200 godina u budućnost iu njoj nalazi avione, ogromne gradove i kabelsku televiziju sličnu CNN-u. »U vrlo udobnim stanovima grada nalaze se» Strojevi koje baljezgaju «, koje na poluge pri počinju govore. Stanar može povezati tu mašinu kabelima s bilo kojim od velikih »Sindikata vijesti«.
Rat u zraku: Wales je predvidio i da će prije 1950. godine leteći stroj, teže od zraka, biti korištene u ratovima. »Video je zračne brodove u niskom i brzom letu nad zamračenim ulicama punim jauka, gledao je visoke zgrade koje, osvijetljene crvenkastom svjetlošću, odjednom izviru iz sjene i skrhavaju se pod strašnim udarom bombi. Bio je svjedok … groteskne, brze serije nezasitog plamena. «