Sta su kristali

• Definicija i klasifikacija
  
• Kemijski sastav
  
• Struktura kristala i minerala
  
• Svojstva kristala i minerala
  
• Sistematizacija kristala i minerala
  
  

  Minerali su prirodna jedinjenja nastala prirodnim (geološkim) procesima koja su karakterističnog kemijskog sastava, imaju strogo uređenu atomsku strukturu i različite fizičke karakteristike. Termin “mineral” obuhvaća ne samo kemijski sastav materijala, već i strukturu minerala (kristalna rešetka). Tako npr. Dvije minerala mogu biti ista po kemijskom sastavu ali onda imaju različitu kristalnu rešetku. Minerali se po sastavu kreću od čistih elemenata (poput samorodnog zlata, samorodnog srebra …) i jednostavnih soli do vrlo složenih silikata s tisućama poznatih oblika (organski spojevi se obično isključuju).

  Trenutni broj poznatih minerala u prirodi je preko 4000. Od njih preko 120 su česti u prirodi. Minerali se nalaze u stijenama u prirodi i izučavanje minerala je bitno za izučavanje stijena jer se na temelju njihovih karakteristika može zaključiti kakva je bila geneza stijena, dakle, u kojim uvjetima su nastale. Proučavanjem minerala se bavi mineralogija.

  
  

  Definicija i klasifikacija
  

  Da bi bila svrstana u minerale, supstanca mora biti čvrsta i mora imati kristalnu strukturu. Također, mora se javljati u prirodi, kao homogena supstanca i imati određeni kemijski sastav. Tradicionalne definicije ne uključuju organske tvari. Ipak, Internacionalna mineraloško Asocijacija 1995. godine usvojila je novu definiciju: Mineral je element ili kemijski spoj koje je obično kristalastim i koje je nastalo kao rezultat geoloških procesa.

  Nove klasifikacije uključuju organsku klasu – nova Dana i strunci klasifikacijska shema. Kemijski sastav može varirati kod konačnih članova mineralnog sustava. Primjerice plagioklas feldspati sastoje se od duge serije natrijem – bogatih albita (NaAlSi3O8) do kalcijem – bogatih anortita (CaAl2Si2O8) i četiri prepoznatljiva kemijska sastava između. Mineralike tvari koje ne odgovaraju u potpunosti definiciji ponekad se nazivaju mineraloidima. Ostale tvari u prirodi nisu minerali.

  & Nbsp;

  
  

  Kemijski sastav
  

  Minerali mogu biti prostijeg ili složenijeg kemijskog sastava. Ako u kemijskom sastavu nekog minerala neki element ima udio od preko 1% on se naziva Makroelementi minerala a ukoliko je njegovo učešće manje od 1% tada se naziva mikroelement ili element primjese. Zbog vrlo malog sadržaja u kemijskom sastavu količina mikroelemenata se izražava u posebnim jedinicama:
  

  
  
  • 1 ppm = 10 – 6 grama
    
  • 1 ppb = 10 – 9 grama
    
    Kemijski sastav minerala je od velikog značaja pri sistematizaciji i klasifikaciji mineralnih vrsta (samorodni elementi, sulfidi, oksidi, karbonati, silikati i dr.).

    
    

    Struktura kristala i minerala
    

    Kristalna struktura predstavlja geometrijsku prostornu uređenost atoma u unutarnjoj građi minerala. Postoji 14 osnovnih trodimenzionalnih kristalnih rešetki po kojima su atomi uređeni. Svaka od njih pripada nekom od šest kristalnih sustavi.

    
    

    Svojstva kristala i minerala
    

    U osobine minerala spadaju parametri koji služe za opisivanje minerala i identifikaciju a to su: boja minerala, boja ogreba, sjajnost, cepljivost, prijelom. Pored ovoga bitan parametar za identifikaciju minerala je tvrdina i magnetičnost minerala. Za identifikaciju minerala ispituje se habitus (oblik), kristalna sustava, test na okus, miris, test klorovodičnom kiselinom.

    Boja minerala može biti:
    

    
    
    • idiohromatska
      
    • alohromatska
      
    • pseudohromatska
      
      Idiohromatska boja je ona koja potječe od minerala, odnosno njegova vlastita boja koja ovisi od kemijskog sastava i od strukture minerala. Alohromatska boja se javlja kao posljedica uklapanja drugih mineralnih vrsta u procesu nastanka minerala. Pseudohromatska boja nastaje od promjena po površini minerala koje su u vidu skrame. Boja minerala jedan od parametara za identifikaciju minerala pri čemu jedan mineral može imati neku boju (npr. Sumpor je žute boje) ali ukoliko u sebi sadrži primjesu (mikroelement – mala količina nekog elementa) zavisno od vrste primjese boja može biti i značajno promijenjena. boja ogreba je boja koju mineral povlačenjem preko neglazirane keramičke pločice ostavlja kao trag. Ovo je jedan od postupaka pri identifikaciji minerala i postoje dvije mogućnosti:
      
      
      
      • Boja ogreba je boja minerala – npr. Minerali cinabarit, Realgar
        
      • Boja ogreba nije boja minerala – npr. Mineral pirit.
        
        Boja ogreba pri identifikaciji minerala ponekad može biti ključna. Na primjer, mineral hromit se razlikuje od stotinu drugih minerala crne boje po svom karakterističnom čokoladno smeđe ogrebu. Svjetlina predstavlja način na koji površina minerala reagira na svjetlost. Ona ovisi od indeksa loma svjetlosti, na temelju kojega se razlikuju tri osnovne kategorije: nemetalične sjajnost (n & lt; 2,5), polumetalična sjajnost (2,5 & lt; n & lt; 3,5) i metalicni sjajnost (n & gt; 3 , 5).
        
        
        
        • 0 = mat
          
        • 1,3-1,9 = staklasta
          
        • 1,9-2,5 = dijamantna
          
        • 2,5-3,5 = polumetalična
          
        • & gt; 3,5 = metalicni
          
          
          

          Sistematizacija kristala i minerala
          

          Za sistematizaciju minerala od značaja je kemijski sastav minerala. postoje:
          

          
          
          • prvi Samorodni elementi: samorodni bakar (Cu), samorodno srebro (Ag), samorodno zlato (Au), željezo (Fe), samorodni sumpor (S), grafit (C), dijamant (C)
            
          • drugi Sulfidi: pirit, halkopirit, Pentlandit
            
          • 3. Halidi
            
          • 4. Oksidi i hidroksidi; nastaju vezivanjem kisika ili hidroksilnih (OH) skupina s metalima ili nemetalima. Primjeri: spinel, getit, hematit, magnetit, korund. U ovu skupinu se svrstava i led.
            
          • 5. Karbonati, nitrati, borati; ovdje spadaju minerali koji po kemijskom sastavu sadrže ugljenu, dušičnu i bornu kiselinu: aragonit, azurit, dolomit, kalcit, malahit
            
          • 6. Sulfati, hromati, volframat, molibdata, vanadati: anhidrit, gips, apatit, karnotit, legrandit, vulfenit, volframit
            
          • 7. Fosfati, arsenat:
            
          • 8. Silikati: almandin, cirkonij, andaluzit, topaz, beril, kordijeritom, epidot, cojsit
            
          • 9. Organski minerali
            
            Do 2004. Prebrojano je preko 4. 000 (4. 001) vrsta minerala prepoznatih od strane IMA. Od njih 150 mogu se opisati kao “česti” ostalih 50 kao “manje česti”, a ostali su “rijetki” ili “izuzetno rijetki”. Ovdje se nalazi popis čestih minerala koji se javljaju u prirodi, za kompletnu listu (oko 4000) imena svih minerala pogledati: Popis minerala (potpun) Izvor Mindat. Org.

    MISLILI STE DA SU MIRNI i povučen? Zapravo je ovaj horoskopski znak najstrastvenije U KREVETU

    Tko je najbolji ljubavnik horoskopa? Kladimo se da ste pomislili na Škorpiona i silno se prevarili. Ispod ovog uzdržanog znaka zapravo ključa prava vatra, a

    Read More »

    ZA NJIH NE POSTOJI VAŽNIJA STVAR: Ovim horoskopskim znakovima je SEKS NA PAMETI 24 SATA!

    One žive da bi se seksale i za njih nema bitnija stvar od zadovoljenja vlastitih tjelesnih potreba. OVAN “Dama” bez blama. Kad se naloži, samo

    Read More »

    HOROSKOP OTKRIVA KAKVU ŽENU ŽELE: Bik će oženiti nezavisnu kuharicu, a Vodenjak divljakuša

    Ako si upoznala tipa koji ti se čini idealnim za brak, zvijezde će ti otkriti da li si ti tip djevojke s kojom bi stao

    Read More »