Dok britanske šaljivdžije špekuliraju da svaki čovjek na planeti ima irski dio mozga, specijalisti ovaj slučaj povezuju s rijetkim fenomenom poznatim pod imenom Sindrom stranog naglaska. Ovaj poremećaj se javlja poslije živčanih trauma, i utječe na kontrolu usana, jezika i govornog aparata u cjelini. Tako ga, barem, definiraju neurolozi i objašnjavaju da u pitanju uopće nije naglasak, već poremećen govor koji okolina tumači kao određeni naglasak. Sindrom je otkriven 1941. u Norveškoj, kada se jedna mlada žena, ozlijeđena u bombardiranju, probudila sa jakim njemačkim akcentom, zbog čega su je sunarodnjaci ‘uzeli na zub’ (Nijemci su ih i bombardirali). Ovo rijetko, a ponekad i bizarno stanje, danas je temeljito istraženo od strane neurologa, defektologa, psihijatara, psihologa i lingvista. Brojni slučajevi, dokumentirani pri znanstvenim i zdravstvenim institucijama, posljednjih godina su privukli pozornost javnosti. Šezdesetogodišnja Linda Walker je 2006. godne, nakon moždanog udara, progovorila akcentom koji su ljudi prepoznavali kao mješavinu talijanskog, slovačkog i jamajčanskog. Cindy Lou Romberg iz Washingtona je imala ozljedu mozga prije osamnaest godina, bez posljedica, a tek prošle godine je, tijekom terapije kod kiropraktičara, odjednom progovorila ruskim akcentom, praveći čak i gramatičke pogreške tipične za Ruse koji uče engleski.
George Reynolds iz Essexa u Engleskoj je cijelog života govorio standardni ‘kokni’ engleski, kao i svi u obitelji. Prošle godine je pretrpio blagi moždani udar, a od tada George priča upadljivim talijanskim akcentom. Što Georgeov slučaj čini posebno zanimljivim, on sada i gestikulira na tipično talijanski način – što ranije nije radio – a njegova obitelj i prijatelji kažu da se George promijenio u cjelini, da je drugačija ličnost.
Češki profesionalni motociklista Matej Kus, trkač u natjecanju Spidvej, proveo je 45 minuta u nesvijesti nakon teškog udesa 2007. godine. Kad se probudio, pričao je na perfektnom engleskom, ‘BBC akcentom’. Matej je, uzgred budi rečeno, engleski tek bio počeo učiti. Efekt je kratko trajao, pa je Matej ubrzo – na njegovu žalost – morao natrag na tečaj.
Već iz kratkog opisa nekoliko slučajeva jasno je da je ovaj fenomen kompleksniji od onoga o čemu govore neurolozi i psiholozi, da poremećena kontrola govornog aparata ne može biti jedino objašnjenje (savršen strani naglasak umjesto nečega što ‘liči’ na strani naglasak, tipične gramatičke pogreške , gestikulacija, promjena osobnosti …). Posljednji opisan slučaj je posebno zanimljiv, jer ne predstavlja pravi primjer Sindroma stranog naglaska. Matej Kus je progovorio ne stranim akcentom, već stanim jezikom koji prije toga uopće nije znao, i to savršeno. Kusove slučaj potpada pod jedan drugi, još čudniji fenomen, pod imenom Ksenoglosija (od grčkog ‘dženos’ – strano i ‘glossa’ – jezik), kada osoba progovori stranim jezikom, a nije imala prilike i mogućnosti da ga ranije nauči. Akademska lingvistika i psihologija ne priznaju postojanje Ksenoglosija, iako postoji određen broj slučajeva koji su znanstveno dokumentirani.
Najčešće navođeni slučajevi su oni opisani od strane psihijatra Iana Stevensona (1918-2007), istraživača paranormalnog i profesora Sveučilišta u Virginiji, najpoznatijeg po tome što je bio jedini ozbiljni istraživač reinkarnacije iz službenog akademskog svijeta, koji je svoj rad objavljivao u znanstvenim publikacijama. Jedan od njegovih slavnih slučajeva Ksenoglosija je indijska djevojčica po imenu Svarnlata Mišra, koja je cijeli život provela u okruženju u kojem se govorio isključivo hindi-jezik, a umjela je da pjeva na nepogrešivom bengalskom. Stevenson je također detaljno opisao i slučaj amerikanke po imenu Jensen koja je pod hipnozom ‘postala’ švedski farmer i govorila švedski. Mada je njen švedski bio vrlo loš – i toliko je bilo zapanjujuće. Stevenson je detaljno opisao još nekoliko pojedinaca s ovim stanjem, ali Ksenoglosija nije bila njegova primarna područje interesa, već sjećanja djece od tri do pet godina starosti na svoje prethodne živote. U svakom slučaju, njegovo zanimanje za ksenoglosiju ukazuje na jedno od mogućih objašnjenja ovog fenomena – reinkarnaciju, i ‘oživljavanje’ znanja i vještina iz prošlih života.