Kristoforu je dvadeset godina i on ne osjeća nikakvu naklonost prema vunarskoj struci, za koju ga je otac pripremao. Braća centuriona, na glasu kao financijski gospodari Genove, traže ljude koji će, ne plašeći se mora, prodavati naveliko njihovu robu po svijetu. Kristoforu je upravo čovjek po njihovoj mjeri.
Godine 1474. ili 1475. na putovanju koje ga, za njihov račun, vodi do otoka Hios u Jedejskom moru, on vjerojatno stječe svoje prvo moreplovačko iskustvo. Potom jedri ka Maderi, odakle donosi šećer, i ka Tunisu, gdje dobavlja začine.
Godine 1476. je katastrofalna za bankare centuriona. Turci su se dokopali luke Gafa, i onemogućavaju s mora pristup trgovačkim komunikacijama s Istokom. Đenovski bankari se stoga okreću Atlantiku, Africi i sjevernoj Europi. Kolombo se ukrcava na BROF Bechalla koji plovi pod flamasnkom zastavom, i prevozi za Lisabon skupocjene tkanine. Prvog kolovoza, brodsko zvono najavljuje pomorsku bitku! Pri prolaženju pored rta Sen-Vensan, trgovački brod je opažen; na njega se ustremljuje jedna francuska eskadra. Francuska i Flanders su u ratu, i to što se sada zbiva naziva se jurišnim pristajanjem uz napadnuti brod. Za samo nekoliko minuta, posada je posječena mačevima, tovar opljačkan, a Bechalla potopljena. Kolumbo je skočio u more. Držeći se za komad olupine, on pliva prema portugalskoj obali.
Nekoliko dana kasnije, Kristoforu je u Lisabonu, gdje postaje Kristovao Kolumbo. U to vrijeme, portugalski pomorci već znaju da jedre pučinom. Da bi stigli do Mine u Gvineji, odakle dovoze zlato, začine i robove, i da bi se otuda vratili, oni su naučili da se udaljavaju od obale, da jedre otvorenim morem pored Zelenortskih Otoka, gdje pušu povoljni zapadni vjetrovi koji će ih dopratiti do kuće. Neustrašivost tih mornara ostavlja snažan dojam na mladog moreplovca, koji, radeći i dalje za braću centuriona, razvija strast prema kartografiji, Kosmografija i svim drugim disciplinama vezanim za pomorstvo.
Gotovo pomahnitao za novim saznanjima, on se zagnjuruje u knjige. Njegovu lektiru čine ‘Historia renume’ od pape Pija II, ‘Imago Mundi’ od Pjera Daija, ‘Mandeville Knjiga čudesa … Kolumbo guta Seneka, Plinija i Aristotela. Ptolemejevo učenje mu donosi izvjesnost da je Zemlja okrugla, i da se Atlantik da savladati. Malo pomalo, u glavi genijalnog samouka sazrijeva uvjerenje da na zapadu postoji put kojim se, bez zaobilaženja, može stići do Indije.
Plovidba na koju u jesen 1476. godine kreće po sjevernom Atlantiku, učvrstit ga još više u tom uvjerenju. U Bristolskom kanalu, gdje njegov brod pristaje radi odmora, uočava zastrašujuće aplitude plime i oseke. OTAKU dolaze i kuda se povlače te neizmjerne količine vode? U engleskim i irskim lučkim krčmama, navečer su se mogle čuti nejneobičnije priče: one o Vikinzima, plavokosim gorostasa što su se pet stotina godina ranije otisnuli iz Norveške na svojim čudnim brodovima svinutih prova, i što su se, jedreci iza Islanda, približili zagonetnom kontinentu pod ledom (nazvat će ga Vinland, ali više nikad neće biti u stanju da mu uđu u trag).
