Kada su u pitanju datumi i udaljenosti, otkrivamo jasnu razliku između nebeskih i zemaljskih mjera računanja. Putovanje od 15 000 kilometara se na Zemlji smatralo dugim. Ali je u svemiru putovanje dugo 150 000 kilometrana smatrano tek majušnim korakom. Pored udaljenosti, u drevnim se tekstovima spominje i vrijeme. U stvari, udaljenosti koje se povezuju sa svemirom su tako ogromne, da se jedino mogu izraziti svjetlosnim godinama – udaljenošću koju prijeđe svjetlost tijekom jedne zemaljske godine.
Tako shvaćamo da se različite mjere veličina odnose neobično precizno na okoliš koja se mjeri. Svemir doslovno nagoni na potrebu korištenja astronomskih brojeva, a zemaljske udaljenosti i vrijeme se mjere shodno zemaljskim zakonima.
Ali ponekad ti drevni tekstovi unose potpunu zabunu u našu zemaljsku perspektivu, opisujući događaje i ljude s vremenske skale koja potpuno odstupa od svega što nam je poznato o povijesti ove planete!
Uzmimo za primjer kalendar Maja. Taj kalendar je izuzetno kompleksan, sofisticiran i precizan do mnogo decimale, iako je njihov fenomenalni proces izračunavanja osmišljen prije više od tisuću godina. Osim toga, tu je majansko znanje o astronomiji, posebno o planetarnim ciklusima i sideralnoj godini koji su izraženi do neobjašnjivog stupnja preciznosti i točnosti! Ni uz pomoć najpreciznijih instrumenata današnjice, ne bi se bolje obavila tako točna i precizna mjerenja.