Prije 25 godina dogodilo se nešto o čemu se danas malo priča.Britanski fizičar Fred Hoyle izjavio je da je jedan od najčuvenijih fosila na svijetu – najvjerojatnije falsifikat.Radi se o fosilu poznatom kao arheopteriks (Archaeopteryx) koji je smješten u Prirodoslovnom muzeju u Londonu i sadrži kostur prastarog gmizavca, ukrašen lijepo očuvanim perjem.Inače, ovo stvorenje je ponos evolucionista, i po njima, ono zajedno sa svojom sabraćom po ostalim muzejima, upečatljivo pokazuje evolutivni prijelaz od gmazova prema pticama.Ova izjava Freda Hojla ima i svoju znanstvenu pozadinu. vršene su višemjesečne analize u kojima su s njim surađivali i fizičari Čandra Vikramasing iz Cardiffa i Li Spetner, konzultant za elektroničke sustave u Rehovatu u Izraelu..Oni su utvrdili da je još 1860. godine jedan dovitljivi Bavarac jednostavno dodao perje na dva originalna fosila gmazova .Ovi se falsifikati nalaze u Londonu i Berlinu.Ova tri fizičara objavili su i sliku londonskog fosila, tvrdeći da se na njima jasno vide in tervencije krivotvoritelja. (Na slici je londonski primjerak).
Li Spetner je prvi posumljao u fosili kada je negdje pročitao da dva fosila s najuočljivije perjem potječu iz zbirke bavarskog doktora Karla Haberlajna.Spetner i njegove kolege fizičari su došli do zaključka da je Haberlajn izdubio prostor oko dva fosilna ostatka gmazova nalik dinosauru i to mjesto popunio matricom od cementa.Zatim je u tu smjesu utisnuo kokošje ili slično perje, kako bi dobio željeni otisak.Otkriveni su i znaci falsifikatorskog rada: fini zrnasti supstrat ispod perja i grudvice slične žvakaćoj gumi, koje bi mogle biti ostaci cementa.Kako kaže Hoyle : ‘Otkrivene su i druge anomalije koje bi odmah uočio svaki fizičar’.
Fosil je prelomljen na pola.Otisak ovog stvorenja se reflektira i na drugoj ploči, koja je sačuvana kada je stijena s fosilom prelomljena.Hojl i suradnici primijetili su ulegnuća i izbočine koji se ne ogledaju jednako perfektno na drugoj ploči.Na kraju su ukazali i na dvostruke otiske perja koje su otkrili na nekoliko mjesta.
Trojica fizičara imala je iduju da skine djelić sloja s krila fosila i podvrgne ga kemijskim testovima kako bi eventualno otkrili tragove gumarabika ili nekog sličnog materijala novijeg datuma.Naravno, čelnici Prirodoslovnog muzeja nisu dali da se ‘uznemirava’ jedan od najznačajnijih fosila u svijetu.