Postoji li još? Da li je to bila civilizacija koju su osnovali vanzemaljci i da li našu civilizaciju vode – mudraci s Atlantide? Najpoznatiji opis Atlantidedao je drevni grčki filozof Platon, koji je iznio u dva svoja dijaloga Timaeus i Critias. Prema zapisu u Timaeus, priču o cvetajućoj civilizaciji na ostvru Atlantida i njenoj propasti od 10 tisućljeća prije naše ere ispričao je atenskom državniku Solon jedan egipatski svećenik. Najpoznatiji opis Atlantide dao je drevni grčki filozof Platon, koji je iznio u dva svoja dijaloga Timaeus i Critias. Prema zapisu u Timaeus, priču o cvetajućoj civilizaciji na ostvru Atlantida i njenoj propasti od 10 tisućljeća prije naše ere ispričao je atenskom državniku Solon jedan egipatski svećenik.

Najpoznatiji opis Atlantide dao je drevni grčki filozof Platon, koji je iznio u dva svoja dijaloga Timaeus i Critias. Prema zapisu u Timaeus, priču o cvetajućoj civilizaciji na ostvru Atlantida i njenoj propasti od 10 tisućljeća prije naše ere ispričao je atenskom državniku Solon jedan egipatski svećenik.
Najpoznatiji opis Atlantide dao je drevni grčki filozof Platon, koji je iznio u dva svoja dijaloga Timaeus i Critias. Prema zapisu u Timaeus, priču o cvetajućoj civilizaciji na ostvru Atlantida i njenoj propasti od 10 tisućljeća prije naše ere ispričao je atenskom državniku Solon jedan egipatski svećenik.
Tajni spisi iz rosenkreuzerske knjižnice označavaju Platona kao čuvara i povjerenika atlantiđanske tradicije. Po njemu, ovo veliko otok – kontinent, nalazilo se iz Herkulovih stupova (Gibraltara), i imalo je površinu od 154.000 četvornih kilometara.
Na njemu je živjelo oko 20 milijuna stanovnika, a zemlja je obilovala toplim izvorima, plodnim ravnicama koje su bile ispresijecane mnogim kanalima koji su omogućavali dvije žetve godipnje. O bogatstvu Atlantide govorio je podatak da je njen glavni grad bio opkoljen visokim brončanim zidom, a dvorci i hramovi bili su prekriveni zlatom i srebrom.
Do 9.000 godina prije Krista ta je civilizacija gospodarila u tom dijelu svijeta i njena državna zajednica poslužila je Platonu da osmisli svoje najveće djelo ‘Država’.
A onda, po zabilješkama Platonovim, ‘jednog užasnog dana i jedne užasne noći, Atlantidu je progutalo more’.