“Kada je proročište u Delfima kralju akris proreklo da će ga unuk lišiti života i prijestolja, on je zatvorio svoju kćerku Danaju u podzemnu prostoriju. Iako je na taj način spriječio da kontaktira s ljudima, nije uspio spriječiti bogove doprijeti do nje. Zeus se pretvorio u zlatnu kišu, koja je pala na Danaju. Nakon ovog susreta, Danaja je rodila Perzeja. Tada ih je Acrisius zatvorio u kovčeg i bacio u more.

Valovi su ih izbacili na obale Kiklada, gdje ih je primio kralj Polidekt pod čijim okriljem je Perzej odrastao. Međutim, kasnije se Polidekt zaljubio u Danaju, pa je odlučio ukloniti Perzeja da bi iznudio Danajin pristanak na brak. Zbog toga je objavio da namjerava zaprositi Hipodameju i pitao prisutne što će mu tim povodom pokloniti. Perzej je odgovorio da će mu donijeti sve što poželi, makar to bila i Meduzina glava. Polidekt je u tome vidio odličnu šansu da ga se oslobodi, pa je upravo to i zatražio.

Meduza je bila jedina smrtna od tri sestre Gorgone. Na glavi je umjesto kose imala zmije, a svatko tko bi je pogledao pretvorio bi se u kamen. Ranije je bila ljepotica, ali je silovana, pa je njezin izgled posljedica bijesa, mržnje i osvetoljubivosti. U ovom opasnom poduhvatu Perzej je imao pomoć bogova. Atena mu je dala štit koji će mu poslužiti da vidi Meduzu kao u ogledalu, da bi izbjegao da ga ona pretvori u kamen. Od Hermesa dodijeljena krilate sandale da bi se brže kretao. Na raspolaganju je imao i Hadov šljem, koji ga je mogao učini nevidljivim. Gorgona se približio dok su spavale i, gledajući u štit, odrubio glavu Meduzi, iz čijeg trupa je iskočio krilati konj Pegaz.

Uz pomoć šljema Perzej je postao nevidljiv i tako uspio pobjeći dvjema besmrtnim Gorgona. U povratku je učinio mnoga junačka djela, a između ostalog, oslobodio Andromedu, koju je uzeo za ženu. Kada je po dolasku kući saznao za Polidektove namjere, pretvorio ga je u kamen uz pomoć Meduzine glave. Dedu Akrisija, koji je svim silama pokušao spriječiti ostvarenje proročanstva, ubio je sasvim slučajno, kada je bacio disk na jednom natjecanju. Na slikama i skulpturama Perzej je predstavljen kako stoji, u desnoj ruci drži mač, au lijevoj Meduzinu glavu. ”

Ovako počinje priča o Algolu, fiksnoj zvijezdi iz zviježđa Perzej …

Vjerojatno najpoznatija promjenjiva zvijezda u kosmosu je Algol. Ova zvijezda se nalazi u zviježđu Perzeja (β Persei) i najčešće je vidimo kao zvijezdu druge magnitude. Ime Algol “Demonska Zvezda”, najpoznatija eklipsna varijabilna zvijezda. Magnitude 2,15 (varijabilna), B8 V spektra. Pozicija r.a. 03 04.9 DEC. 40 46

Ime je od arapskog Al Ra ‘s al Gul što u prijevodu znači “Demonska Glava” ili “glava demona”. U mnogim izvorima Algol se predstavlja kao Vražja (Đavolja) zvijezda oko Meduze ili Zao duh. Piscima u prošlosti ova zvijezda je predstavljala Meduzinu glavu u Persejevoj ruci. Nazivana je i Gorgoneum Caput, au danima imperatora Augustusa, Gorgonis Ora. Kod Hebreja je poznata kao Rosh ha Satan “Satanina Glava”.

Bez obzira na to što nisu pronađeni zapisi iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja, koji bi ukazivali na promjenjivost sjaja ove zvijezde njena, karakterizacija od najranijih dana navodi na zaključak da je njena promjena sjaja bila i primijećena i zabilježena. Prvi zapisi o promjeni sjaja ove zvijezde potječu iz 1670 godine, a ostavio ih je Talijan Geminiano Montanari, dok je engleski astronom John Goodricke 1782. godine, prvi objasnio promjenu sjaja ove zvijezde. Širom drevnog Mediterana Algol je povezivan s različitim užasnim čudovištima, i na nekim mapama iz 17-og stoljeća zvijezda se spominje i kao Caput Larvae.

U legendama iz Grčke i Rimske mitologije zvijezda Algol viđena je kao glava Meduze, najpoznatije od tri gnusnih sestara poznatih kao Gorgoni, koje su bogovi kaznili zbog njihove prekomjerne sujete. Meduza je bila jedini smrtni Gorgon i predstavljana je kao žena koja je umjesto kose imala zmijske glave. Ona je imala moć da, svakog tko je pogleda, svojom “ljepotom” pretvori u kamen; ovo nije smetalo Perzeju da je ubije tako što joj je odsjekao glavu.

Ali i po nekim drugim tradicijama i legendama ova je zvijezda identificirana i sa misterioznom “Lilith”, legendarnom Adamovom prvom ženom, iu mitovima naroda drevnog Izraela Algol je bio upravo Lilit. Prema vjerovanju Židova Lilit je bila žena demon, neprijatelj novorođene djece. Njeno ime i osobine potječu od mesopotamskog demona lila »(ženski rod: Lilitu).

Prema vjerovanju Židova Lilit je bila prva Adamova žena, ali čim je Bog stvorio, poslije Adama, njih dvoje su počeli da se svađaju i ona je pobjegla. Adam je tražio da Bog pošalje anđele da nađu Lilit i da je vrate. Tri anđela su rekla Lilit da se vrati Adamu ili će, ako to ne uradi, jedno od njezine demonske djece umirati svakog dana. Lilit je odbila i zaprijetila da će napadati mušku djecu do osam i žensku do 20 dana nakon rođenja.

Stari i srednjevjekovni astrolozi poistovjećuju Algol s najopasnijom i Najnesrećniji zvijezdom na nebesima, što ukazuje da je varijabilnost Algola možda bila primjećena u srednjem vijeku, ali što nije potkrijepljeno ni jednim pravim dokazom.

U grčkoj i rimskoj tradiciji, Meduza je bila najpoznatija od tri Gorgona, tri sestre sa zmijama umjesto kose. Od sve tri sestre jedino je Meduza bila smrtna i nju je ubio Perzej, gledajući njezin odraz u svom sjajnom štitu, jer bi izravan pogled u nju bio smrtonosan. Iz Meduzine krvi je nastao Pegaz, dok je njezina glava kasnije data Atheni koja ju je postavila u sredinu svog štita. Meduzina glava, šest puta veća od normalne je bila glavna znamenitost velike statue Athene koja je nakada krasila Parthenon.

Algol je jedna od najpoznatijih varijabilnih zvijezda na nebu, i njeno arapsko ime govori da je njena promjena sjajnosti bila poznata starim Arapima.

Njihanje sjaja posljedica je pomračenja glavne zvijezde većim i hladnijim pratiocem. Talijanski astronomer Geminiano Montanari iz Bolonje je bio prvi koji je 1667. načinio zapis o varijabilnosti Algola, a engleski astronom John Goodricke, objasnivši promjenu sjaja ove zvijezde i regularnost razdoblja, sugerirao da bi periodično smanjenje sjajnosti moglo biti povezano djelomičnim pomračenjem zvijezde od strane tamnog pratitelja koji kruži oko nje. Astronomi su tada postali svjesni postojanja “eklipsnih binarnih” zvijezda. Teorija je u principu prihvaćena, ali ostaje hipoteza sve do 1889. godine kada je H.Ć. Vogel pružio dokaze spektrografskog analizom.

Algol je najbolji objekt ovog tipa za amaterska astronomska osmatranja, jer se promjena sjajnosti može pratiti golim okom. Zvezda je normalno 2,1 magnitude, ali u intervalu od 2,86739 dana izblijedi do 3,4 magnitude, nakon čega ponovno povećati sjajnost. Cijela eklipsa traje nekih 10 sati i točan period između minimalnosti je 2 dana, 20 časova, 48 minute i 56 sekundi.

Na udaljenosti koja varira od 79 do 101 s. g. (Po satelitu Hipparcos iznosi 93 s. G.), Algol je jedna od nama najbližih eklipsnih binarnih zvijezda, pa je zbog toga i jedna od najviše proučavanih. I pored toga ta zvijezda još uvijek predstavlja misterij i mnoga pitanja još uvijek čekaju odgovore. Jedna od zagonetki je i nevidljivost eklipsnog pratioca koji je kompletno izgubljen u sjajnosti primarne zvijezde i još nikada nije osmotreno vizualno. I spektroskopski, pratitelj je prvi put detektiran tek nedavno, točnije 1978. godine, u McDonald opservatoriju.

Temperatura na površini Algola A iznosi 10.100 K, a njegov promjer je tri puta veći od promjera naše zvijezde. Algol B je malo veći, ali temperatura na njegovoj površini je niža i iznosi 4.900 K. Mase Algola A i B procijenjene su na 3,7 odnosno 0,8 masa Sunca.

Orbita sjajne zvijezde je jasno otkrivena spektroskopskim mjerenjima. Nađeno je da je sjajna zvijezda udaljena oko 1,7 milijuna kilometara od centra gravitacije sustava. Bljeđa zvijezda s manjom masom ima veću orbitu oko gravitacijskog centra, a stvarna razdaljina dvije zvijezde je najvjerojatnije oko 10 milijuna kilometara.

Nagib sistemaje oko 82 stupnja i tijekom glavne eklipse, otprilike 79 posto sjajne zvijezde, sakriveno je većim pratiteljem. Algol ima vrlo malo godišnje kretanje od samo 0,01 “i brzinu od 3 km / sek.

Daljnjim proučavanjem došlo se do otkrića da svjetlost nije konstantna pri maksimumu, već i dalje nastavlja polako raste nakon primarne eklipse dostižući vrhunac trenutak prije druge eklipse. Ovo je objašnjeno efektom kada blijeda zvijezda reflektira svjetlost s primarne zvijezde i pokazuje faze slične “mjesečevim fazama” dok revolvira njenom orbitom.

Faza “punog mjeseca” je najvjerojatnije vidljiva kad je blijeda zvijezda iza sjajne, tako da je cijeli osvijetljen disk okrenut prema Zemlji. Ovaj trenutak se događa trenutak prije i nakon druge eklipse, tako da je prirodno da kombinirana svjetlost obje zvijezde dovodi do maksimuma. Proučavanje ovog efekta je pokazalo da je tamni pratilac za 1,7 put sjajniji na strani koja je okrenuta ka sjajnoj primarnoj zvijezdi.

Zatamnjenje ruba diska, također, ima utjecaj na sjajnost, a razlog je gušća atmosfera na rubovima diska. Ovaj efekt rezultira da svaka zvijezda izgleda sjajnija u centru nego pri rubu diska. Kako je rub zvijezde prvi okultiran za vrijeme zvjezdane eklipse, gubitak svjetlosti je isprva postupan, ali se rapidno povećava sa skrivanjem centra diska.

Algol je, također, identificiran kao izvor radio energije. Razlog je najvjerojatnije nagla promjena u strukturi zvijezde što bi se moglo nazvati “zvezdotresom”. Nagla “energizacije” vrele termalne plazme je i najvjerojatniji uzrok radio energije.

Činjenica da Algol nije prost sustav dvije zvijezde je priznata 1869. godine. Skoro cijeli vijek je bilo uočeno da razdoblje eklipsnog para prolazi kroz male, ali definitivne promjene. Moderna proučavanja pokazuju da glavna osovina mijenja orijentaciju u svemiru u razdoblju od 32 godine. Analize ovog efekta su dokazale postojanje i treće zvijezde u sustavu, a postoji mogućnost postojanja i četvrte zvijezde.

Treća zvijezda nazvana Algol C je dokazana spektrograf i ima karakteristike F tipa. Plavo – bijela stabilna zvijezda sjajnija je za cijelu magnitudu od Sunca, točnije deset puta sjajnija i 1,8 puta masivnija. Revolvira oko AB sustava tjedna 1,862 na udaljenosti od preko 60 milijuna kilometara.

Postojanje četvrte zvijezde, Algol D je veliki znak pitanja. Poznato je jedino da bi njen razdoblje oko sustava mogao iznositi 188 godina. Ne postoje nikakvi dokazi da četvrti član sustava zaista postoji.

ALGOL U ASTROLOGIJI

Kroz astrologiju se kroz stoljeća upliv Algola tumači na način da izaziva nesreću, nasilje, obezglavljivanje, ovjes, odlazak na električnu stolicu i neobuzdanost masa, te donosi nepopustljivost i neobuzdanu prirodu, koja uzrokuje smrt samoj osobi rođenoj pod utjecajem ove zvijezde ili drugima.

Ovo je zvijezda koja nosi najviše zla u sebi od svih zvijezda na nebu. Na Ascedentu horoskopa: donosi ubojstva, nasilnu smrt, odrubljivanje glave, sklonost ubijanju i propast.

U aspektu sa SUNCEM znači nasilnu smrt, stradanje ili teške bolesti. Velika je vjerojatnost da muž (Sunce) zamrzi suprugu, i da kroz sve odnose, generalno, isijava uvijek jaka mržnja sa pratećim jakim sukobima u vezi ili braku, i uopće odnosima, a naglašeno sa autoritetima. Ovo mogu biti i državni neprijatelji ili oni koje država osuđuje.

U ženskom horoskopu javlja se agresivnost i histeričnosti sa čestim gubicima kontrole. Dolazi i do odbacivanja i gubitka partnera, veze ili posla. Ako Sunce nije u aspektu ni sa jednom dobroćudnom planetom u horoskopu, ili ako takvih planeta nema recimo u osmom polju, a da još zlo bude veće u kvadratu ili opoziciji sa Marsom, osobi koja je rođena pod ovim utjecajem definitivno se ne piše dobro, i uvijek je izložena stradanjima. Isto vrijedi i ako je Sunce u zenitu a bez dobrih aspekata ili bez dobrih pozicija u ostalom dijelu natalne karte.

Sa MJESECOM je situacija još teža. Duševne bolesti i poremećaji, nasilna smrt ili teška bolest. Gubici majke, žene i stradanja ženskim članovima kućanstva su više nego izgledna. Mjesec na Algolu može donijeti tragičnu sudbinu, otežano pronalaženje partnera (iako, istovremeno, daje i fizičku ljepotu), nagomilan bijes i histeriju. Dobri aspekti Mjeseca donekle mogu ublažiti lošu sudbinu.

Sa Merkurom uvijek će označiti osobu koja postaje predmetom mržnje, osobu s vrlo lošim mislima, kao i osobe sklone seksualnim devijacijama i poremećajima. Nije rijedak slučaj pedofilije, au ženskom horoskopu su ne rijetko prostitutke. Često se ove osobe naglo mijenjaju u tinejdžerskom periodu i tada postaju vrlo problematične.

U aspektu sa Venerom upozorava na sigurno grube odnose u ljubavi, mogućnosti silovanja i raznih devijacija, pobačaja ili nemogućnosti rađanja, a ako je Venera ugrožena lošim aspektima moguća je i nasilna smrt.

Sa marsa ukazuje na kolektivne opasnosti i ratove, a često se radi io vrlo agresivnim pojedincima sklonim ekstremnom nasilništvu. Mars je srodan i sklon ratu i ubojstvima, au aspektu s Algolom vuče na mračnu stranu previše. Kada se u muškom horoskopu Mars nađe u konjunkciji sa Algolom, čini ga brutalnim i krajnje nasilnim. Kroz stara tumačenja navodi se tekst “osoba će biti ubojica, koji će sam prerano skončati”.

Sa Saturnom ukazuje na najosvetoljubivije osobe, i osobe sa rušilačkim sklonostima. Algol i Saturn može se poistovjetiti s idejom o genocidu, ortodoksnim sektaštva, sotonistima, rasizmom poput Ku Klux klana, i sličnim devijacijama uma.

Jedino u aspektu sa Jupiterom donosi pobjede i uspjehe, mada je i tu često rušilac sreće i uzrok gubitaka novca. U slučaju da se dobru služi, ako je to uopće moguće, tada sreća i dobici mogu biti neslućeno veliki.

Sa transcedentnim planetima, Uran, Neptun i Pluton, posebno u konjukciji iu lošim aspektima, uvijek je uzrok masovnih i velikih stradanja. Dovoljno je podsjećanje da se Uran tijekom 1940-ih godina nalazio u egzaktnim konjukcijama sa Algolom, zajedno sa Saturnom. Neptun i Pluton su se na Algolu nalazili od 1884. do 1886. godine (Srpsko- bugarski rat, recimo). Pluton je bio na Regulusu u kvadratu sa Algolom 1945. godine, kada je okončan rat, ali atomskom bombom.

Kroz proučavanje horoskopa povijesnih ličnosti, poznatih ili uopće ljudi rođenih sa nekom od transcedentnih planeta u konjukciji ili lošem aspektu sa Algolom, vidi se veoma jak utjecaj i na individualne horoskope.

Nikola Tesla (10 srp 1856.) je imao Uran u konjukciji sa Algolom. Albert Einstein (14 ožujak 1879.) imao je egzaktnu konjukciju Plutona na Algolu. Ova dva znanstvenika sa svakako obilježili i povijest i budućnost naše planete.

Adolf Hitler (20 travnja 1889.) imao je Algol u ekvidistancu (srednje rastojanje) između konjukcije Marsa i Venere te Neptuna i Plutona. Jozef Gebels (29 listopada 1897.) opoziciju Saturna i Urana sa Algolom. Benito Mussolini (29 srp 1883.) Algol u ekvidistancu između Neptuna i Plutona.

Staljin (18 prosinca 1878.) egzaktnu konjukciju Pluton – Algol, u opoziciji sa Marsom. Lenjin (22 travnja 1870.) Jupiter konjukcija Algol.

Augusto Pinochet (25 studenog 1915.) Mars kvadrat Algol. Slobodan Milošević (20. kolovoza 1941.) Saturn konjukcija Algol, u kvadratu sa Suncem. Franjo Tuđman (14 svibnja 1922.) Sunce konjukcija Algol. Sadam Husein (28 travnja 1937.) Merkur konjukcija Algol.

Ivo Andrić (9 listopada 1892.) Mjesec na Algolu. Zoran Đinđić (1. kolovoza 1952.) kvadrat Merkur, Venera, Pluton, Južni mjesečev čvor sa Algolom. Hashim Thaci (24 travnja 1968.) Mars u konjukciji sa Algolom iu kvadratu sa Jupiterom na Regulusu.

Nelson Mandela (18 srp 1918.) Uran kvadrat Algol. Džems Din (8 veljače 1931.) Sunce kvadrat Algol. Princeza Diana (1. srp 1961.) egzaktna konjukcija Venere i Algola, u kvadratu sa Marsom, Uranom i Plutonom. Dražen Petrović (22 listopada 1964.) ekvidistance Algola između Mjeseca i Jupitera na Algolu, s oporbom Saturna i Marsa u kvadratu na Algol.

Toše Proeski (25 siječnja 1981.) konjukcija Merkur i Mars u kvadratu sa Algolom. Milenko Zablaćanski (8 prosinca 1955.) Saturn opozicija Algol kvadrat Pluton. Danilo Ikodinović (4 listopada 1976.) Mjesec kvadrat Algol.

I još mnogi drugi kojima je Algol odredio sudbinu, na način da kao individue obilježe i planetarne događaje i dešavanja.

I na kraju vaš astrolog (27. kolovoza 1964.), koji ima Jupiter i DSC u konjukciji sa Algolom.